Zahvaljujući njoj, u nastavku vam donosimo recenzije dvije knjige za koje vas možda potaknemo i da pročitate.

Federica Bosco – „Govorili su da sam preosjetljiva“

Od djetinjstva sve do danas često čujem oko sebe ljude kako govore da je svatko od nas drugačiji i kako svačiju različitost treba poštovati i uvažavati, ali koliko je to zapravo tako u praksi? Odrastajući, cijelo vrijeme su se ljudi trudili kako bismo svi bili isti, namjerno ili potpuno nesvjesno nas stavljajući u određeni kalup ili kutiju i očekujući crno – bijelu perspektivu, a oni koji barem malo odudaraju su bili zločesti, cendravi ili razmaženi umjesto da se izbjegnulo pametovanje i jednostavno postavilo pitanje „Zašto se dijete tako ponaša?“

Ne volim se prisjećati svojih školskih dana jer sam bila sramežljivo i nesigurno dijete s nosom u knjigama koje se nije znalo izboriti za sebe kad bi me drugi klinci zadirkivali. Sve je bilo pomalo kaotično i mrzila sam se. Jedan novčić za svaki put kad sam se uživo rasplakala i mogla sam imati ovu knjigu potpuno besplatno. Razmišljajući sada, definitivno si mogu dodati i preosjetljivost.

Unazad nekoliko godina otkrila sam pojam preosjetljivosti koji označava osobe koje drugačije reagiraju na stvari oko sebe, nisu nužno sramežljive već im je potrebno duže vremena kako bi procijenili ljude i situacije oko sebe i stekli dojam sigurnosti, često se osjećaju neshvaćenima jer osjećaju kao da se ne uklapaju u društvo i većina njih treba ispušni ventil kojim će povratiti energiju nakon napornog dana.

Federica Bosco donosi nam knjigu koja je ključ za bolje odnose sa svijetom oko sebe i za sve one koji u sebi nose dar osjetljivosti jer biti preosjetljiv nije ništa loše već prednost jer je pogled uvijek bolji izvana. Divni primjeri i objašnjenja za sve one koji žele saznati više o preosjetljivosti, a kako otprilike 15-20% stanovništva posjeduje ovu vrstu super moći, zašto se i ostali ne bi s time pobliže upoznali?

Jane Austen – „Emma“

„Mnogo bih više voljela da sam sretna nego pametna.“ prvi je citat koji mi dolazi na pamet kada se sjetim ovog simpatičnog djela jedne od mojih najdražih književnica, Jane Austen.

Nedavno je izašla nova adaptacija filma po istoimenom romanu koja je romantična komedija u pravom smislu te riječi. Smijala sam se i plakala od smijeha u isto vrijeme jer su svi likovi genijalno prikazani i jednostavno smatram kako ga svatko mora pogledati. Knjiga je debela, što me privuklo jer osim estetski ugodnih, osobito volim debele knjige.

Sa dvadesetak godina bez imalo sumnje Emma Woodhouse je veoma inteligentna i privlačna, a u isto vrijeme krasi ju ogromno samopouzdanje, taština i užitak u igranju igrica. Vrsna je manipulatorica i kao u partiji šaha, unaprijed planira svaki potez i svaki mogući ishod. U većini slučajeva uspijeva, međutim kad tad špil karata koji je tako vješto složila, morao se raspasti.

Vjerujući da pomaže novopečenoj prijateljici, nije mogla ni sanjati u kakve neprilike će dovesti sebe i ljude do kojih joj je stalo.

Austenovski roman ne bi bilo Austenovski da ne završi sve sretnim krajem, baš poput ovog. Emma kao Emma, na kraju romana shvati kako je osim brojnih vrlina krase i mane, koje odluči prihvatiti i dopustiti sebi biti sretna sa muškarcem za kojeg osjeća i koji nju smatra ravnopravnom sebi.

Upravo taj muškarac je moj najdraži lik u djelu jer njegova dobrota ne poznaje granice, otvoreno izražava svoje mišljenje i ne diskriminira nikoga. A govori se i kako su na njegovim poljima najukusnije jagode – koje stvarno volim. Volite li vi jagode, smatrate li da je bolje biti sretan nego pametan i jeste li čitali „Emmu“? Ako niste, pružite joj šansu, ako ništa drugo nasmijat će vas i saznat ćete kod koga su jagode tako ukusne.

Autorica fotografija i recenzija – Vilini dnevnici

Objava Odlični naslovi za sve ljubitelje knjiga pojavila se prvi puta na MEDO.