Pozitivna psihologija izučava ono što je vrijedno življenja. Kao znanost studira pretpostavke što je to što nam poboljšava život. Koristi se istim istraživačkim tehnikama poput ostalih grana psihologije, samo joj je fokus na onomu što je različito.

Naime, tradicionalno psihologija izučava ono što je “pogrešno” u ljudi i trudi se pronaći putove da se ljudi ne osjećaju jadno.  Cilj, pak, pozitivne psihologije je učiniti normalan život ispunjenijim. Fokusira se na našu snagu i usredotočuje se na odgovor što je to što nam je dobro u životu, umjesto da pomaže da nas izvuče iz psihološkog minusa na psihološkoj ljestvici do nule. Pozitivna psihologija nas gura na potpuno pozitivnu stranu te ljestvice.

Pozitivna psihologija

Nadopunjuje znanja tradicionalne psihologije, ali sugerira na pronalaženju unutrašnje snage kao i upravljanje našim slabostima. Uči nas kako biti fleksibilan, nuka nas od nastojanja ka djelima da budemo zadovoljniji.

Zdrave navike za tijelo, poput zdrave hrane, vježbanja te zdrave navike za um, uključuju i navike zdravih misli. Usmjerava nas na optimizam. Cilj je da se usmjerimo na dijelove života nad kojima imamo kontrolu. Istraživanja su pokazala da su za osobno zadovoljstvo bitne tri stvari:

– osobne kvalitete, životne prilike i najvažnije, aktivnosti koje želimo i koje biramo i koje nam ispunjavaju život.

Na osobne karakteristike otpada 50 posto, na životne uvjete 10, a na naše odluke 40 posto.  A to je ključno.

Ne postoji rez kojim bi se loš osjećaj zamijenio boljim. Ako se ne hranimo zdravo, i ne vježbamo, nećemo loše navike zamijeniti bez mentalnog zdravlja. A mentalno zdravlje se poboljšava treningom.

Primjerice, tjelovježba ili učenje sviranja glazbenog instrumenta, u ranom stupnju može nas naučiti pozitivnom stavu, a to je  zabava u svemu tomu, spoznaja da smo dio tima, da pomažemo jedni  drugima. Iako to ne znači da ćete uvijek u tomu biti uspješni, jer ni sportaši ne pobjeđuju uvijek, možemo postati – pozitivni.

Izvor fotografije (suncokret): Slavica Gerstlauer

© medo.hr

Objava Pozitivna psihologija govori – budite pozitivn! pojavila se prvi puta na MEDO.

Igrom se dijete mijenja, uživa, uči, razvija se…Igra se doma ili vani, s igračkama ili bez njih, samo ili s drugom djecom. Igra utječe i na stvaranje socijalnog kontakta, istraživanja. Djeca u njih uključuju svoja iskustva ili svoje percepcije svijeta oko sebe. Zato se neka djeca vole igrati liječnika, a druga kuhara ili bagerista. Njima pokazuju svoju kreativnost.

Neka djeca trebaju igračke za igranje, a neka sami smisle igračke ili se igraju glume…

Ne igraju se samo djeca, to rade i odrasli. Koliko vas je sjelo za kompjutor i satima igralo igrice na kompjutoru? Time odrasli, ali i djeca, kroz igru ostvaraju svoje želje.

Ne brinite ako vam dijete s drugom djecom stoji sa strane i ne igra se. Potaknite ga. Ima djece koja se igraju pokraj druge djece, ali nemaju interakciju s drugima. Imao i onih koji se igraju, ali se ne obaziru na zajednički cilj igre. Ima i onih koji surađuju skupno kako bi se igrala. Iskustva govore da je svako dijete isprva sramežljivo. Ali vremenom se svi uklope i  uživaju u igri.

Kakve igračke kupiti djeci? A to zna svaki roditelj, ne one koji mi mislimo da im trebaju, nego one koji oni žele. Ipak pazite da budu primjerene njihovoj dobi i da nisu opasne.

A igrat se mogu sva svime: od didaktičkih, obrazovnih, do autića, kuhinja, aviona, društvenih igara, ili najobičnije lopte. Djeca se igraju i crtajući, pa im treba samo bojica i papir.

Čudesno je to otkrivanje svijeta kroz igru.

© Medo.hr

Objava Djeca se moraju igrati, s igračkama ili bez njih pojavila se prvi puta na MEDO.