Za razliku do drugih mačaka, lavovi su vrlo društveni sisavci. Mužjaci imaju grivu da bi njome privukli ženke ali isluži i kao zaštita u sukobima s drugim mužjacima.

Mužjaci čuvaju čopor (u kojem bude i do 30 jedinki), pogotovo svoju mladunčad. S druge strane, ako odlaze pokoriti drugi čopor, mogu ubiti odrasle ali i mladunčad, kako bi pokazali tko je glavni. Vođa čopora dobiva “pravo” na parenje i povlastice za hranu.

Rika lava čuje se i do 8 kilometara dalje.

No, kraljevski dio posla na opstanku čopora ipak je na kraljicama, lavicama. One su te koje love i osiguravaju opstanak. Love u grupama i to tjerajući plijen ili u zasjedama. Njihov je plijen ili veći od njih ili brži pa love u skupinama tako da poluokruže žrtvu i napadaju.

Najveća mačka lovi goleme komade mesa – zebre, antilope, bivole, žirafe, slonove, pa i krokodile. Svi dijele plijen ali se redoslijed zna. Lav bi trebao biti prvi, pa lavice a potom mladunci.

Žive na područjima Angole, Bocvane i Mozambika.Tanzanije…Azijski, pak, žive samo na području Nacionalnog parka Gir u Indiji.

Pare se cijele godine. Lavice mladunce nosi 4 mjeseca Prije no na svijet donese dva do tri mladunca, sklanja se od čopora. Ondje ih podiže šest tjedana dok ne ojačaju i vraća ih u čopor. Laviće paze svi, od mužjaka, svih ženki do malo starijih rođaka.

Na listi su ugroženih životinja zbog lova, ugrožavanja životnog okoliša i bolesti koje šire domaći psi koji žive u selima blizu njihovih staništa. Azijski su još ugroženiji. Ostalo ih je samo 350.

© Medo.hr

Objava Najveća mačka nije lav, ali je ipak kralj pojavila se prvi puta na MEDO.

Jedna je od brojnih vrsta morskih pasa koje postoje već 450 milijuna godina.

Za čovjeka je tigrasti morski pas iznimno opasan

Ne zato što su zločesti ili zli, nego zato što ih je oblikovala priroda

Zašto jede sve? Biolozi su otkrili da nema okusne pupoljke, pa je logično da guta sve na što naiđe, jer, hrana je njemu kao i svima – energija.

Kao mnoge vrste pasa, i tigrasti može povratiti hranu koja mu ne daje energiju. Doslovce izbace želudac iz sebe, izvrnu ga, i oslobode se nepotrebne “hrane”.

Ime su dobili po tigrastim prugama koje se uglavnom nalaze na mladim morskim psima. Što je tigrasti morski pas stariji, pruge sve više nestaju. Žive u tropskim i suptropskim vodama širom svijeta. Dugački su između tri i šest metara, a prosječno teže od 380 do 635 kilograma.

Prosječni životni vijek im iznosi pedesetak godina. U Jadranskom moru su vrlo rijetki i uglavnom zalutaju za nekim većim brodom. Imaju oštre pilaste zube koji se nalaze u čvrstim čeljustima.

Tigrasti morski pas se hrani i drugim morskim psima, meduzama, školjkama, rakovima, ribama, tuljanima, morskim pticama ali i svim kopnenim životinjama poput kućnih ljubimaca, konja, krava i ostalih sisavaca koji završe u moru. Nekad kušaju i ljude.

Šteta za njega da mu hrana nema okusa, i sve vrste namirnica mu imaju isti okus. Možda bi prešao na čokoladu.

© Medo.hr

Objava Tigrasti morski pas – žderonja koji jede doslovce sve pojavila se prvi puta na MEDO.

Bicikliranje izvan grada

Jedna od ljepših ruta je preko Novog Zagreba, Čeha, na Donji Dragonožec i nazad. Biciklisti često znaju nastaviti na blagi uspon na Gornji Dragonožec, spustiti se na Lipnicu pa skrenuti desno i popeti se na Gornje Trpuce, pa se spustiti na Donje, a onda krenuti na Brebernicu kraj Starjaka.

Nakon Svete Klare prijeđe se nadvožnjak na Sisačkoj, skrene se desno i preko Čeha, naselja koje dobilo ime po prvim stanovnicima, Česima, izađe se na predivna polja. Sunce svaki put kupa bojama taj kraj. Užitak je voziti prirodom, promet je slab. Najvažnije je naći neki ritam okretanja pedala i brzinu koju vam ne troši energiju.

Odmor ispod krošnji okupanih suncem

Otprilike četiri kilometra od Čeha nalazi se Odranski Obrež, mjestašce koje cestom vodi kroz polja do šume. U toj šumi,koja je oko 10 km udaljena od početne točke, katkad se mogu vidjeti biciklisti kako sjede ispod stabla, slušaju zvukove prirode i piju pivo koje ponesu sa sobom. Kažu da isključe mozak, nema teških tema, ružnih vijesti i posvete se sebi i predivnom okolišu. Užitak. Ništa drugo.

U Donjem Dragonošcu je lokalni kafić u koji često na pivo sjednu biciklistice i biciklisti. No zbog mjera suzbijanja korone, i to je bilo zatvoreno.

Bicikliranje čuva koljena, snižava tlak i dotjeruje liniju

Inače, liječnici savjetuju da je za koljena idealno plivanje i bicikliranje. Koljena su, naime,  amortizeri tijela, a kad se oni potroše, teško ih je zamijeniti. Prednost bicikliranja nad trčanjem mnogima je ključna  – mogu stati kad žele, bez straha da će ih uloviti mrak, grč i slično. Doza opreza u prometu mora biti visoka.

No sve kreće lagano. Od prvih 10 kilometara vožnje na ravnom mnogi su disali kao riba na suhom, ali su vrlo brzo došli do toga da u jednom danu odvoze 120 kilometara i to preko Laza Bistričkog na Mariju Bistricu, a onda kružno preko Bistre u Zagreb. To je zdrav umor.

Osim toga, većina biciklistica i biciklista, ako obratite pozornost, imaju ravne trbuhe, šlang liniju. Neki su smršavjeli nekoliko kilograma, regulirali tlak na 130/90 i osjećaju se puno bolje. Bicikl je odlično ulaganje u sebe.

Dva sata za sebe svatko bi trebao naći vremena

Od Brebernice se skreće desno ka Odranskom Strmcu, vozeći ispod krošnji koje na cestu bacaju sjene i sunce u predivnoj igri. Sedam i pol kilometara kasnije dolazi se na skretanje za Brezovicu, no nastavljate ravno ka Botincu do Svete Klare, a onda ovisno gdje živite.

Aplikacija koja mjeri udaljenost i aktivnost, jedna od mnogih besplatnih koje skinete na mobitel, pokazuje 32,26 kilometara za taj krug. Vremenski za tu rutu treba oko sat i pol ako vozite lagano, 20-ak kilometara na sat. Ako negdje stanete odmoriti, ili popiti piće dva puta po 15 minuta, krug  vas “košta”  oko dva sata.

A dva sata odvojiti za sebe nije luksuz. Treba postati standard.

Stoga, uzmite ispravan bicikl, kacigu na glavu, vodu u bidonku i put pod noge.

© Medo. hr

Foto: Medo.hr

Objava Bicikliranje – Idealno za zdravlje, užitak za oči i dušu pojavila se prvi puta na MEDO.